Arapides

ARAPIDES (Drama)


"Arapides" (crnci) 6. siječnja Glumačka performansa- "dromeno", pod nazivom "tseta", sastoji se od likova: "Arapides" (crnci), "Gilliges", "Papoudes" (djed i baka) i "Tsoliades". Arapidesi nose crne pastoralne ogrtače koje pokrivaju cijelo tijelo i impresivne visoke maske od kozje kože na glavi. Oko struka je mjesto za tri velika zvona "Batali" (velika zvona) ili "kypri" (manja zvona, lokalni naziv "tsianouve"), koja su harmonično usklađena. U ruci drže veliki drveni mač i malu vrećicu pepela, koju su prikupili tijekom dvanaest dana Božića.
U "tseta" su u pratnji instrumentalisti lokalnih tradicijskih glazbala, makedonske Lyra i "dahare" (vrsta okvirnog bubanj).

DJALAMARI ( Kavadarci )


Tradicionalna maska “Djalamari” se sastoji od dugačkog ogrtača (nametke ) sa kapuljačom, ručno tkanog i šivanog od kozje dlake. Lice zacrnjeno čađom,dodatno skrivaju “brkovi i brada” od ovčjeg krzna. Na kožnom ili platnenim remenima oko pojasa visi desetak zvona različitog oblika. Neki Djalamari nose veća okrugla limena zvona, dok neki nose manja stožasta lijevana mesingana zvona. Crne hlače, a preko njih bijele visoke vunene čarape te opanci ili cipele daju toplinu nogama Djalamara u zimskim mjesecima. Tada oni svojom pojavom, drvenim štapom u ruci i “troptanjem “ zvona istjeruju loše duhove iz domova svojih domaćina.
Taj stari običaj se ostvaruje svake godine na 13. i 14. Januara, kada je kod njih i veliki Sopotski karneval.

Djalamari

GEROI & KORELA (Skyros)


GEROI & KORELA (Skyros) Likovi koji dominiraju karnevalom Skyrosa su "Geroi ili Geros", "Korela" i "Frangos". "Geroi" nosi tipičnu pastirsku vunenu jaknu okrenutu naopako, s dlakavom stranom prema van, element koji u kombinaciji s maskom načinjenom od koža malih životinja koja pokriva lice, daje mu izrazitu žestinu. Kapuljača, pričvršćena trakom, pokriva glavu, a kostim je kompletiran vunenim hlačama ("kontovratsi"), bijelim tkanim čarapama i tipičnim kožnim sandalama, nazvanim "trochadia".
U leđa stavlja krpe ili stari jastuk koji daje dojam grbavca. U desnoj ruci drži drveni zakrivljeni pastirski štap, a u lijevoj ponekad vrećicu s brašnom, potrebnom za susret s narodom na putu prema trgu. No, ono što širi strahopoštovanje je zvuk od 50-60 zvona koja su pričvršćena drvenim obručima postavljenim kroz konopac, "litari", kako bi slobodno visili i zvonili dok se Geroi ritmički kreće uskim ulicama otoka. Tumačenja podrijetla ove maske razlikuju se. Legenda kaže da se nepromišljeni pastir pojavio na mjesnom trgu, odjeven u krzna životinja stradalih tijekom jake zime, opterećen sa zvonima stada i u pratnji supruge odjevene u dronjke.
Najvjerojatnije je, međutim, tumačenje da korijeni legende sežu dublje i povezani su s dionizijskim ritualima plodnosti.

JENITSAROS (Naoussa)


Svake godine Naoussa, grčki grad heroj u centralnoj Macedoniji slavi karneval. Plešući u svojim tradicionalnim nošnjama Jenitsarosi ( Janjičari) slave drevni ritual koji se odvija u tri faze. Jutro je vrijeme oblačenja kompleksne slojevite nošnje pred cijelom obitelji što može potrajati i nekoliko sati. Druga se faza odvija ispred gradske vijećnice gdje dolaze sve plesne skupine i traže od gradonačelnika dopuštenje da započnu procesiju. Plesači započinju ritual ujutro uz pratnju svirača na tradicionalnim glazbalima i završavaju navečer. "Za nas plesače, to je gotovo čaroban događaj. Ponekad se osjećamo kao da nas vodi netko drugi", kažu.
Gotovo ništa ne možete vidjeti kroz male otvore na maski, nosite kostim do 25 kilograma, a nošnja Jenitsarosa je teška i neugodna. Ipak, danas postoje mnoge plesne skupine koje sudjeluju u ovoj procesiji svake godine. Zalaskom sunca, sve grupe se susreću u zadnjoj fazu na Trgu Alonion. U kućama na trgu ljudi stoje na balkonima dijeleći ovaj trenutak radosti. Vrata su otvorena, kao u stara vremena. Navečer sve završava uličnom zabavom kada se svi emotivno pozdravljaju često sa suzama u očima. Neki misle da porijeklo ovog karnevalskog običaja potiče iz vremena turske okupacije,u kojoj je Naoussa stekla titulu "herojski grad".
Drugi kažu da su to poganski proljetni rituali, dok treći vjeruju da ritual ima veze s mitološkom besmrtnošću Aleksandra Velikog.

Kukeri

KUKERI (Yambol)


Kukeri su bogato kostimirani Bugarski muškarci koji obavljaju tradicionalne rituale kojima je cilj otjerati zle duhove. Kostim pokriva većinu tijela i uključuje uređene drvene maske životinja (ponekad sa dva lica) i velika zvona na kožnom remenu oko pojasa. Oko Nove godine, a prije korizme Kukeri hodaju i plešu kroz sela tjerajući zlie duhove svojim kostimima i zvukovima zvona. Također se vjeruje da najavljuju dobru žetvu, zdravlje i sreću u selu tijekom godine. U Kukeri tradicionalno posjećuju kuće noću, tako da ih sunce ne bi ih "uhvatilo" na putu. Nakon povorke po selu obično se okupljaju na seoskom trgu plešućii divlje i zabavljajući ljude.
Rituali Kukera razlikuju se od regije do regije, ali u velikoj mjeri u suštini ostaju isti.

SURVAKARI (Pernik)


Grupa maskiranih “Survakara” predstavlja obicaj tjeranja zlih duhova, bolesti i zime prvog dana Nove godine – 1 siječnja ili 14 siječnja po starom kalendaru. Po selima Perniske regije Bugarske, Survakari nastupaju 14 siječnja , kada se slavi Stara Nova godina. Onda se u skoro svakom selu te regije skuplja grupa maskiranih muskaraca i mladica, koji obilaze svaku kucu, tjeraju zle duhove, bolesti, zime i blagoslivlja za zdravlje “ sve da se rodi” izvode razlicite magijske rituale, koje sudanas vec izgubile svoju simboliku, ali se ipak igraju, jer su u tradiciji obicaja. Svaki učesnik grupe izraduje sam svoju masku i odjeću. Maska mora biti strasna,“rogata” i “ zubata”, da bi uplašila sve negativne duhove i bolesti. Oko pojasa Survakari nose zvona (canove), koje strašno buče.
Ti obicaji žive i održavaju se svake godine sa puno radosti i veselja.

Survakari

Ursu

URSU (Bogdanešti)


URSU (Bogdanešti) U sjeveroistočnom dijelu Rumunjske, u povjesnom dijelu Moldove na granici sa Ukrainom nalazi se živopisni Samostan Bogdanešti iz 14 stoljeća oko kojeg sa smjestilo istoimeno mjesto. Posljednjeg dana u godini na „Festivalu medvjeda“ okupe se brojne folklorne grupe i čuvari tradicije iz cijelog kraja u spektakularnoj povorci medvjeda, koja završava i kulminira plesom „medvjeda“ na glavnom trgu pred tisućama razdraganih gledatelja. "Ursu" se danas nalazi uglavnom u Moldaviji, ali slične tradicije Imaju podrijetlo diljem zemlje.
Rumunjska još uvijek ima najveći broj smeđih medvjeda u Europi koji žive slobodni u planinama, a uvjek prisutna želja čovjeka da pokori divlje životinje, čiji je pak najveći i najjači predstavnik medvjed sigurno je razlog nastanka ove tradicije.